Srijeda je nekad bila kao i petak posni dan i u našoj crkvi, a ne samo u pravoslavnoj
https://aleteia.org/2020/02/19/how-wedn ... lic-churchKad i zašto je post srijedom nestao, ne znam.
Da, ni ja ne znam zašto je nestalo, ali ima negdje podatak da se tako postilo do 8. stoljeća. U pravoslavlju je ostalo do danas. To su pravila koja Crkva može mijenjati, jedino ne znam kako se to u Hercegovini zadržalo još stoljećima nakon što su se crkvena pravila promijenila (ne znam objasniti drugačije osim utjecajem pravoslavlja) ...
Evo, i u Pravilu sv. Benedikta (6. st.) piše o pravilima jela i posta:
41. poglavlje
U koje doba valja blagovatiOd svetog Uskrsa do Pedesetnice braća o šestom času objeduju i navečer večeraju.
Od Pedesetnice pa cijeloga ljeta, ako se ne radi u polju ili ne vlada velika vrućina, monasi srijedom i petkom poste do devetog časa.
U ostale dane objeduju o šestom času. Objed ostaje o šestom času ako rade poljske poslove ili je odveć velika ljetna žega, a o tome će
prosuditi opat. On sve tako uređuje i raspoređuje da se duše spase i da braća mogu obavljati svoje poslove bez opravdana mrmljanja.
Od trinaestog rujna do početka korizme objed je uvijek o devetom času.
U korizmi pa sve do Uskrsa obrok je navečer.
Večernja se pak obavi tako da kod stola ne moraju upotrebljavati svjetiljke, nego da sve završi dok traje danja svjetlost.
No u svako doba, bilo da se uzima samo jedan obrok, bilo da se i večera, nek se sve obavi za danjega svjetla.
https://samostan-cokovac.hr/images/arti ... edikta.pdfDeveti čas je 15 h, znači do tada je važio post. Obrok je bio u 15 h.
Citat:
I nije točno da su katolici u Međugorju okruženi pravoslavljem, niti su ikad bili. To bi se moglo reći za Dubrovnik, ali ne za Zapadnu Hercegovinu. Međugorje je u općini Čitluk gdje je 98,7 posto Hrvata i 0,05 posto Srba. Nije ni prije rata bilo drugačije.
Nisam mislila na novije doba nego na prošlost, jer se Gospa poziva na "ono kako se radilo prije" i "kako su radili stariji ljudi u tom kraju". A istina je da je crkveno uređenje Hercegovine zbog povijesnih prilika jako kasnilo. (Mostarska biskupija je osnovana tek 1881., a do tad je bio Hercegovački apostolski vikarijat i Franjevačka provincija) Želim reći, bez crkvenog uređenja nisu se ni provodile kanonske odluke, reforme, oblik kršćanstva na tom području bio je pod sasvim drugim prilikama i utjecajima. A bilo je i pravoslavaca blizu Mostara (manastir Žitomislić - 16 km od Međugorja).
To je bila razmeđa Zapada i Istoka, pa otuda vjerojatno 7 Očenaša i post srijedom i petkom.