Krizostom je napisao/la:
RIMOKATOLIčKA PRIZNANJA O SUBOTI
Thomas Aquinas, Summa Theologica, 1947., II, Q. 122 članak br. 4, str. 1702.
“U Novom zakonu štovanje dana Gospodnjeg zauzelo je mjesto štovanja subote ne na temelju zapovijedi, već na temelju crkvene uredbe i običaja kršćanskog puka.”
James Cardinal Gibbons, The Faith of our Fathers, 88th ed., str. 89.
«Možete čitati Bibliju od Postanka do Otkrivenja, i nećete naći ni jedan jedini redak koji ovlašćuje posvećenje nedjelje. Pisma nam nameću religiozno svetkovanje subote, dana kojega mi nikada nismo posvetili.»
Stephen Keenan, A Doctrinal Catechism 3rd ed., str. 174.
Pitanje: «Imate li bilo koji drugi način da dokažete da Crkva ima moć da ustanovi praznike po naredbi?»
Odgovor: «Kad ona ne bi imala takvu moć, tada ona ne bi mogla učiniti to, u čemu se svi moderni religionari slažu s njom – ne bi mogla svetkovanjem nedjelje, prvog dana u tjednu, zamijeniti svetkovanje subote, sedmog dana, jer za tu promjenu ne postoji biblijski autoritet.»
Vincent J. Kelly, u svojoj disertaciji obranjenoj na Catholic University of America, Forbidden Sunday and Feast-Day Occupations, Catholic University of America Press, 1943., str. 2., kaže:
"Neki teolozi su držali da je Bog direktno odredio nedjelju da bude dan za bogoštovlje u Novom Zavjetu, da je On sam eksplicitno zamijenio subotu nedjeljom. Međutim, ova teorija je danas potpuno napuštena. Današnje generalno stajalište jest da je Bog jednostavno dao svojoj Crkvi vlast da posveti bilo koji dan ili dane koje ona smatra prikladnima da budu sveti. Crkva je odabrala nedjelju, prvi dan tjedna, te tijekom vremena dodala i druge dane koje je posvetila.»
Daniel Ferres, ed., Manual of Christian Doctrine, 1916., str.67.
Pitanje: Kako vi dokazujete da je Crkva imala moć da odredi praznike i svete dane?
«Odgovor: Samim činom mijenjanja subote u nedjelju, kojega su Protestanti dozvolili, te time sami sebi proturječili, striktnim držanjem nedjelje, te prekidanjem s mnogim drugim praznicima, koje je zapovijedila ista Crkva.»
James Cardinal Gibbons, Archbishop of Baltimore (1877-1921), u potpisanom pismu:
Je li subota sedmi dan, prema Bibliji i Deset Zapovijedi? Moj je odgovor: Da. Je li nedjelja prvi dan tjedna i je li Crkva promijenila sedmi dan – subotu – na nedjelju, prvi dan? Moj je odgovor: Da. Je li Krist promijenio taj dan? Moj je odgovor: Ne!»
The Catholic Mirror, official publication of James Cardinal Gibbons, 23. rujna, 1893.
"Katolička Crkva… vrlinom svoga božanskog predstavništva, promijenila je dan sa subote na nedjelju.»
Catholic Virginian, To Tell You the Truth, 3. listopada, 1947., str. 9,
«Nigdje u Bibliji ne nalazimo da su Krist i apostoli nalagali da se dan odmora promijeni sa subote na nedjelju. Imamo Božju zapovijed danu Mojsiju da se svetkuje dan odmora, tj. sedmi dan tjedna, subota. Danas većina kršćana drži nedjelju jer nam je na nju ukazala Crkva (Katolička), ali van Biblije.»
Peter Geiermann, C.S.S.R., The Converts Catechism of Catholic Doctrine, 1957, str. 50.
Pitanje: Koji je dan «šabbat»?
Odgovor: Subota je «šabbat».
Zašto mi držimo nedjelju umjesto subote?
Odgovor: Mi držimo nedjelju umjesto subote, jer je Katolička Crkva prebacila svetost sa subote na nedjelju.»
Martin J. Scott, Things Catholics Are Asked About, 1927., str. 136.
Nigdje u Bibliji ne stoji da se bogoštovlje treba prebaciti sa subote na nedjelju... Sada je Crkva... ustanovila, Božjim autoritetom, nedjelju kao dan za bogoštovlje. Ova ista Crkva, istim božanskim autoritetom, naučavala je doktrinu o čistilištu puno prije nego što je Biblija uopće postojala. Stoga mi imamo isti autoritet za čistilište, koji imamo za nedjelju.»
Peter R. Kraemer, Catholic Church Extension Society, 1975., Chicago, Illinois.
"Što se tiče promjene svetkovanja židovske subote na kršćansku nedjelju, htio bih skrenuti vašu pozornost na sljedeće činjenice:
1. Protestanti, koji Bibliju priznaju za jedino pravilo vjere i religije, trebali bi pod svaku cijenu početi svetkovati subotu. činjenica da ju ne svetkuju, nego baš nasuprot – svetkuju nedjelju – izvrgava ih ruglu u očima svakog razumnog čovjeka.
2. Mi katolici ne prihvaćamo Bibliju za jedino pravilo vjere. Uz Bibliju mi imamo živu Crkvu, autoritet Crkve, kao pravilo koje nas vodi. Mi kažemo da ova Crkva, koju je Krist uspostavio da čovjeka uči i vodi kroz život, ima pravo promijeniti ceremonijalne zakone Starog Zavjeta i stoga mi prihvaćamo njezinu promjenu subote u nedjelju. Mi otvoreno kažemo, da, da, Crkva je donijela ovaj zakon, kao što je donijela i mnoge druge zakone, npr., post petkom, neoženjeno svećenstvo, zakone vezane uz miješane brakove, regulaciju katoličkih brakova i mnoge druge zakone.
Uvijek je nekako smiješno, vidjeti protestantske crkve, kako s propovijedaonice i u svojim propisima, zahtijevaju svetkovanje nedjelje, o čemu nema nikakvoga govora u Bibliji.»
T. Enright, C.S.S.R., s predavanja u Hartfordu, Kansas, 18. veljače,1884.
«Ja sam nekoliko puta ponudio 1.000 dolara svakome tko mi isključivo na osnovu Biblije može dokazati da trebam svetkovati nedjelju. Ne postoji takav zakon u Bibliji. To je isključivo zakon Katoličke Crkve. Biblija kaže: 'Sjeti se da svetkuješ dan subotnji.' Katolička Crkva kaže: 'Ne. Svojom božanskom ovlasti, ja ukidam subotu i zapovijedam vam da svetkujete prvi dan tjedna.' I gle! Cijeli civilizirani svijet klanja se u poniznoj poslušnosti zapovijedi svete Katoličke Crkve.»
Catholic Press, [i]Sydney, Australia, 25. kolovoza 1900.
«Nedjelja je katolička ustanova, i zahtjev da se ona svetkuje može se braniti samo na temelju katoličkih principa? Od početka do kraja Pisma nema nijednog odlomka koji bi opravdao pomjeranje tjednog javnog bogosluženja sa posljednjeg dana u tjednu na prvi.»
Bishop Richard Challoner The Catholic Christian Instructed, 1737.
Pitanje «Nalaže li Sveto Pismo igdje da treba držati nedjelju umjesto subote?»
Odgovor: «Pismo nalaže da slušamo Crkvu (Matej 18:17; Luka 10:16) i da se čvrsto držimo apostolske tradicije (2. Solunjanima 2:15), ali ne spominje posebno tu promjenu dana odmora. Ivan govori o «danu Gospodnjem» (Otkrivenje 1:10), ali nam ne kaže koji je to dan bio u tjednu, a još manje da je taj dan trebalo da zauzme mjesto subote sadržane u zapovijedi; Luka također govori o učenicima koji su se sastajali da lome kruh prvoga dana u tjednu (Djela 20:7), a apostol Pavao (1. Korinćanima 16:2) nalaže Korinćanima da prvoga dana u tjednu prikupe sredstva namijenjena u dobrotvorne svrhe za vjerne u Judeji; ali ni jedan ni drugi nam ne kažu da je taj prvi dan tjedna trebao nadalje biti dan za bogoslužje i kršćanski dan odmora, tako da, uistinu, najveći autoritet koji imamo u tom pogledu jest svjedočanstvo i odredba Crkve.»
Papa Ivan XXIII., [i]Mater et Magistra, prijevod Williama J. Gibbonsa, Paulist Press, 1961., str. 76:
“Katolička crkva je naredila da kršćani tijekom mnogih stoljeća štuju ovaj dan počinka u nedjelju te da istog dana pribivaju euharistijskoj žrtvi.”
John Gilmary Shea, “The Observance of Sunday and Civil Laws for Its Enforcement”, The American Catholica Quarterly Review 8, siječnja 1883., str. 139:
"Nedjelja, kao dan u tjednu odvojen za obvezno javno vršenje bogslužja Svemoćnom Bogu, koji treba posvećivati uzdržavanjem od svakog ropskog rada, trgovine i svjetovnog dokoličenja i pokazivanjem požrtvovnosti, čista je tvorevina Katoličke crkve.”
"Protestantizam koji je odbacio autoritet Crkve nema valjanog opravdanja za svoju teoriju o nedjelji i morao bi logično štovati subotu kao dan odmora.” (Isto, str. 152.)
ove stvari ne dokazuju apsolutno ništa protiv slavljenja nedjelje. moramo biti svjesni da su Katoličku Crkvu u početku činili židovi koji su prihvatili Krista, i da ukidanje, odnosno ispunjenje SZ-a nije bio čin nego proces, dugi proces u teoriji i u praksi. prvi katolici, kao židovi, i dalje su vršili Zakon, pa bi poklonici subote trebali preuzeti vršenje svega Zakona na sebe. Isus je u dogmatskom smislu ukinuo Zakon, no disciplinski, zbog obzira prema Židovima u Crkvi, držanje Zakona se još dugo održalo.
drugo, Biblija nije jedini autoritet vjere, KC je stvorila Bibliju, i ima vlast ključeva vršiti poslanje u ovom svijetu, i imala je vlast uvesti nedjelju, kao što je ukinula u tom procesu čitavo vršenje Zakona.
ponavljam, i dao sam dokaze: nedjelja je implicitno sadržana u NZ-u, pojedinosti je na temelju svoje biblijske vlasti uredila Crkva, a onaj koji kao kršćanin obdržava subotu, pokazuje nerazumjevanje Biblije, povijesti spasenja, kao i nedostatak osjećaja za povijest. šabat u židovstvu i SZ-u nije tek dan odmora, on je spomen na Stvaranje i Izlazak, no s Kristom su se desili novo stvaranje i novi izlazak, koji je šabat tek predoznačavao. neshvatljivo je da se netko tko se smatra kršćaninom drži SZ-ne slike, a odbacuje toliku milost NZ-a i novog svijeta koji je počeo s Kristom.
ponavljam, slavljenje šabata je u kršćanstvu teološki, biblijski i povijesno neodrživo. tko drži šabat, neizravno odbacuje Kristovo uskrsnuće koje je početak novog stvaranja i novu Pashu.
ono predavanje s 1000 dolara nagrade nije vrijedno ni komentirati
ovo je još jedan dokaz kako je načelo "sola scriptura" neodrživo i koje su njegove konačne posljedice
Login
Registracija
FAQ
Traži
Problem je kod Krizostoma što njemu Crkva ne znači ama baš ništa.