Katolički odgovori

zdrave; dobro ste opisali situaciju.
Samo sto neki misle da moraju sve strpati u sebe sto im se nalaže pred njima.
Takvo ponašanje "napadaji goruće gladi" nažalost završavaju pogubno. Dolazi do debljanja,
a zatim do nezadovoljstva samim sobom, jer višak koji se skupi teško je ponovno skinuti bez velikog odricanja.
* Zato postoji umjerenost; zapravo svaki bi čovjek trebao znati kakve će masnoće unijeti u sebe i koliko. Koliko proteina, voća i povrća,
bijelog mesa i ribe. Kakve ugljikohidrate smije,a kakve nesmije. Trebao bi proučiti nešto o aminokiselinama i medu, vitaminima...
Na vrijeme obavljati tjelovježbe (može to biti trčanje jedanputa tjedno) ili neko drugo istezanje, ovisi o pojedincu i voljom za životom.
Potkrijepljeni znanstvenim istraživanjima, dolazimo do sljedećeg:
Da, treba jesti meso u malim količinama svinjetinu, ili skoro ne, piletina je puno bolja za metabolizam i bogata proteinom.
Riba je zdrava, neke vrste riba više obiluju kreatinom- sastavnim djelom našeg organizma i to u mišićima gdje osigurava energiju, prije svega kod brzih i eksplozivnih pokreta.
Govedina, junetina je također zdrava i ima visoku biološku iskoristivost.
itd..

_________________
Nisam trazio za zivot koji mi je dan. Ali mi je dano. Ništa više. I time... Dajem sve od sebe

Ne samo znanstveni svijet nego i oni koji zagovaraju "sola skriptura" jer je takva duhovnost, okarakterizirana kao slaba, jer priča o tome što treba jesti da bi duže živio.

_________________
Neka je Milost Gospodina našeg sa svima nama.

Ovo je zanimljiv redak iz Pavlove poslanice Rimljanima i treba ga tumačiti u sklopu njegove teološke misli.
Za Pavla je prije svega bitan Krist; stoga obrezanje ili neobrezanje, jedenje ili nejedenje ''zabranjene hrane'' nema nikakvog smisla, kao niti ostali obredni propisi, jer to vodi u Zakon, a po Pavlu Krist nas je od Zakona oslobodio. Stoga on dovikuje: Nedajte se ponovno u ropstvo, jer po Zakonu si rob. Pod Zakonom misli Stari Zavjet.
''Slabi u vjeri'' su oni koji misle da se askezom slijedi Krista.
Zanimljivo je kako već u Pavlovo vrijeme imamo začetke asketske duhovnosti u kršćanstvu. Sigurno da Pavao nema ništa protiv same askeze, ali ne kao model za sve ili kao neki ekskluzivni put prema Kristu.
Bezmesna i posna hrana potpora je celibatu. Nalazimo je u nekim Dalekoistočnim religijama, napose u budizmu. Budizam nastoji vegetarijanstvo proširiti na sve vjernike, ali su mu vjerni samo redovnici.
Zapadnom čovjeku vegetarijanstvo je predstavljeno na loš način – kao nešto što je apsolutno najzdravije. Uzmemo li u obzir naš tempo života i potrebu za ''jačom hranom'' kako bismo mogli normalno funkcionirati; hrana asketa i isposnika sigurno nije najprimjerenija.
Zanimljivo, da i životinje koje su čisti vegetarijanci u nekim slučajevima imaju prirodnu potrebu za proteinima iz mesne hrane. Tako kad se okoti mlado srne, zečice, krave… majka pohlepno pojede košuljicu s tek okoćenog mladunčeta. Svinja koja je svežder, ali ipak jede uglavnom biljnu hranu, kad okoti mlade, ponekad ima toliku potrebu ra proteinima da pojede vlastite mlade. Seljaci to znaju pa takvoj krmači odmah daju oveči komad slanine i ona prestane s kanibalizmom.
Manje je poznato da su strogi redovi, poput kartuzijanaca uglavnom biljojedi. Jedu tek ribu i jaja – namirnice koje ne opterećuju, a izvanredno dopunjuju hranu potrebnim sastojcima za zdrav način života. Stoga nije čudno da je među njima bilo toliko stogodišnjaka. Isto tako oni imaju samo jedan glavni obrok pa se organizam uz smiren način života može ''odmarati'', a duh uzdizati k Bogu.

To je od slabosti, a do kanibalizma dolazi u mišićnom tkivu, tojest, kad organizam nema više gdje drugdje krasti energiju, onda ju uzima iz mišića i tako iscrpljuje velike zalihe glikogena, pritom dolazi do kanibalizacije mišiće - potpune iscrpljenosti.đ
Kod ljudi isto vrijedi činjenica - preforsiranost. Mi, doduše možemo zalihe obnoviti uzimanjem dodataka uz hranu - suplemenata. Glutamin je naziv te spasonosne aminokiseline koja štiti mišiće od propadanja, suplement većinom koriste bodibilderi (oko 30 grama dnevno) a u medicinske svrhe daje se teškim bolesnicima putem infuzije za brži oporavak.
Glutamin je izuzetno zdrav i siguran nutrijent bez štetnih nuspojava. Također valja napomenuti i brzo zacijeljivanje rana..

Briga o zdravlju je zapravo briga za vlastitu budućnost.

O proteinima mogu pričati u nedogled...

_________________
Nisam trazio za zivot koji mi je dan. Ali mi je dano. Ništa više. I time... Dajem sve od sebe

Kakve to veze ima s duhovnosti?!

_________________
Neka je Milost Gospodina našeg sa svima nama.

Moj djed navršit će uskoro 89 godina, i osim što ne puši - nije živio nimalo zdravo u odnosu na adventističku paradigmu.

Također da spomenem i primjer jedne davne rodbine u obitelje, iz istog religijskog sustava s kojim debatiramo. Žena je kod posjeta uvijek tražila da joj se spremaju posebni pripravci, sve dok ljudima nije dozlogrdilo.

Ako je nekome iz želje za zdravim životom stalo izbjegavati određenu vrstu hrane, to ne znači da si je povremeno ne može priuštiti. Štoviše, ako kažem da ću izbjegavat primjerice alkohol i masnu hranu, to znači da ću zalihe smanjiti na relativnu malenu mjeru. I priuštiti si čašu vina, primjerice, jednom mjesečno. Te zasigurno, iz prijaznosti, neću odbiti domaćina ako mi ponudi špek i fileke. Ali ako se nečega iz principa držim rigoristički, to znači da moj stav ima puno dublju i složeniju pozadinu od želje za zdravim životom. Što, po meni, definitivno jest slučaj kod adventista, koji nutricionistički svjetonazor pretvaraju u svojevrsnu ideologiju.

Isto bih ovdje ukazao na poveznicu s praksom posta i nemrsa u Crkvi. Kad kažem da u petak ne jedem meso, to ima pozdainu u duhovnosti. Lagat ću kažem li suprotno, jer se tog dana sjećamo Gospodinove smrti na križu. I kad u petak odbijem ponudu bečkog odreska, reći ću iz kog razloga to činim. No, kad adventisti takvo što čine, koji su razlozi? Zdravstveni? Ovo mi, uz dužno poštovanje, ne djeluje uvjerljivo.

_________________
''Nikome nije dopušteno biti nemaran i besposlen dok prijete tolika zla i opasnosti, i dok se protivnici upinju toliko gorljivo da unište same temelje katoličke vjere'' (papa Pio XII.)

[[/quote]


Ovisi što se podrazumijeva pod duhovnošću i kakvi su ciljevi.

Svakako da se sada prešlo u neko dokazivanje o dugovječnosti povezano s ''lošom'' ili ''dobrom'' prehranom, a to ipak nije tema. Stoga bi bilo dobro ovo poglavlje podijeliti i novom poglavlju staviti naslov, recimo, zdrav način života. Od crusaderovog teksta o proteinima mogla bi biti nova tema.
Još bih samo spomenuo da bi bilo dobro da oni koji imaju sjajne primjere kako je njihova baka ili deda svako jutro drmnuo nekoliko šljiva, a u podne jeo slaninu i čvarke da to bude na već postoječoj temi o brizi za tijelo kao čvrsti ''dokazi'' protiv suvremenih anomalija kulta tijela. Barem tako po naslovu zaključujem, jer tekstove nisam čitao.

Uravnotezen Pavlov savjet o preharani u odnosu na vjeru je Barnaba vrlo uravnotezeno uveo u ovu temu, a angelus jos uravnotezenije potkrijepio.
Medjutim, suptilne duhovne mehanizme koji vladaju u ljudskom organizmu da formiraju dobrobitno djelovanje za covjeka je nesto sto covjek treba cjelovito spoznati. Cinjenicno: "Jedi umjereno ili posti povremeno i to ce pruziti olaksano uzdizanje Bogu!" mozda i jest bila dovoljno ohrabrujuca rijec koju je Pavao pruzio krscanima prije 2000 godina, medjutim, vremena su se promjenila, ljudski organizam je postepeno izmjenjen, sama ljudska sposbnost prihvacanja takva savjeta je izmjenjena!

Znanstveno prozet covjek danasnjeg doba ocekuje i intuitivno zahtjeva (pocesce i punosvjesno) JASAN odgovor ZASTO i KAKO ovi mheanizmi djeluju. On zeli RAZUMJETI na analiticki nacin "od A do B, od B do C, itd" tako da moze da prenese taj "postulat" o umjerenosti u svoj prakticni zivot... inace, postoje svekolike krajnosti i povrsnosti koje vidimo u zivotu ljudi danas.

Terminologija i jasnoca mehanizama izmedju ljudskih suptilnih slojeva njegova bica je potrebna u prihvacanju jedne ili druge hrane. Svaki organizam ima svoje specificnosti i pravila ne mogu "ispeglati" ove ljudske posebnosti bez odredjene "cijene". Religijske nauke ne nude takvu jasnu terminologiju i finiju podjelu ljudska duhovna tijela. S druge strane, materijalisticka znanost ni ne poznaje prisutnost DUHOVNIH slojeva u covjeka i stoga propusta taj NAJUZROCNIJI dio za ljudsko fizicko zdravlje ili duhovnu uravnotezenost. Stoga postoje i struje koje se cjelovitije bave ovim tzv. granicnim podrucjima ljudskog duha i pristupaju covjeku na duhovno-znanstven nacin.

ING, probaj biti konkretniji i jasniji,
i direktno se držati teme.