Katolički odgovori

Potaknut polemikama oko zdravstvenog odgoja i postovima nekih sudionika, odlučih otvoriti temu o tzv. spolnom odgoju djece.
Moje pitanje glasi: je li moguće formuliranje uravnoteženog pluralističkog pristupa ljudskoj spolnosti u odgoju djece osobito u javnim školama? Pristupa prihvatljivog za vjernike i nevjerujuće?
U trenutnoj javnoj polemici mediji prikazuju crkveno stajalište kao puko "protiv", a ne za kakav pristup se Crlva zapravo zalaže. Jednako tako se ponekad čini da zdravstveni odgoj ima kao cilj samo emancipiranje homoseksualizma.
Prema svemu sudeći, imamo dva pristupa koja si međusobno proturječe:
1. "katolički" (slično ili jednako misle sve relevantne vjerske zajednice u Hrvatskoj)- koji kao cilj odgoja vidi razvoj stabilne i zrele osobe koja kao jedan od životnih ciljeva ima zasnivanje zrele obitelji s djecom, i koja odgađa stupanje u spolne odnose do trenutka emotivne i socijalne razvijenosti i zasnivanja obitelji.
2. "liberalni" - proizlazi iz shvaćanja da je cilj odgoja pojedinac koji ima pravo postići svoju sreću i zadovoljstvo na svaki načih koji se ne protivi zakonu. Na području spolnosti to znači da ima pravo (koje ne mora iskoristiti) zadovoljiti svoje spolne potrebe onako kako to smatra dobrim, neovisno o spolnoj orjentaciji, uz poštovanje slobode druge osobe. Stvaranje obitelji ne smatra se prioritetnim ciljem.
Tzv. liberalni pristup ne pretpostavlja odgoj prema stvaranju obitelji kao vrijednost za sebe, za njega je to stvar izbora pojedinca, pa na kraju inzistiranje na "tehnikama zaštite" od "neželjenih posljedica" ispadne kao logična posljedica takvog pristupa.
Mislim da se unatoč tim razlikama mogu pronaći neke dodirne točke. Postoji potreba da se o tome progovori i da se od spolnosti ne pravi nepotrebno tabu-tema. I ja sam u djetinjstvu "podatke" o tome uglavnom dobivao preko prijatelja, roditelji su mi izbjegli išta govoriti o tome, za njih je to nekako bila stvar o kojoj se ne govori, a kad se na koncu moralo progovoriti, bilo im je jako neugodno i željeli su što prije završiti priču. Ima nešto u tome da je tradicionalno odgojenim generacijama u pravilu neugodno išta reći o spolnosti pred djecom (ali mnogo manje vlastitom društu uz dobru kapljicu). Čini se da ne valja kad se o tome baš ništa ne govori, jednako kao i kad se o tome govori previše.
Genijalan je u tome C. S. Lewis u knjizi "Pisma starijeg đavla mlađem". U njoj stariji đavao savjetuje mlađem kako upropastiti svojeg "pacijenta" (čovjeka), pa tako i na području spolnosti: "Ucjepljuj mu pretjerani asketizam, i kad njegovu spolnost uspiješ odvojiti od svega što bi je moglo humanizirati, tada ga pritisni spolnošću u što brutalnijem i ciničnijem obliku." Ali, na drugome mjestu reče stari đavao i ovo: "Nadam se da si ga uspio uvjeriti da je spolno suzdržavanje nezdravo."

_________________
Ne varajte se: Bog se ne da izrugivati! Što tko sije, to će i žeti! (Gal 6:7)

Ja sam inače već "gospon u godinama", svoje djece nemam, pa se ne moram nositi sa "spolnim odgajanjem" u vlastitoj kući. Zato pak imam pregršt "tuđe djece" u školi. Eto nekih slučajeva:
1. na zadnjoj božićnoj priredbi, u pauzi nastupa mojeg zbora, pristupio mi je jedan četvrtaš i rekao: "Profesore, rekli su mi da sam peder...a što je to peder?" Kako sam jedno oko imao na zboru, a uho na zvučniku (da čujem kad će nas poslati na scenu), uspio sam mu reći samo ovo: "To ti je nešto ružno, ali sad ti ne mogu o tome pričati."
2. trebali smo sa sedmašima gledati film Amadeus, koji ima neke lascivne scene. Oni mi rekoše: "Ona druga profesorica nije htjela da mi gledamo te scene, a ne znamo zašto, zar ona misli da mi ne znamo kako nastaju djeca i što ljudi rade u takvim situacijama?"
3. gledali smo film o Beethovenu, u kojem u jednoj sceni Napoleonovi vojnici prilikom napada na Beč siluju ženu. Instinktivno sam stao pred ekran da zaklonim klincima taj prizor, ubrzano premotavanje ne bi pomoglo...Puštam drugome razredu video primjer završne scene iz istoga filma, u kojem se svira i pjeva Oda radosti uz scene iz Beethovenova života, kadli u jednoj njegov otac nabrzaka "sređuje" neku ženu u ulici! Prizor traje dvije-tri sekunde. Nisam stigao reagirati, a klinci su odmah zagrajali vidjevši to. Ostalo mi je samo da to prešutim.
4. Moja kolegica vodila je razred na maturalnu ekskurziju u izozemstvo. Roditelji joj rekoše: "Ako mi kćer tamo zatrudni, smatrat ću isključivo vas odgovornom." U sobi pronašla iskorišten prezervativ, doznala o kojem je riječ...na sreću nije bilo posljedica.
Eto, to je onako za početak, da malo zakuham temu.

_________________
Ne varajte se: Bog se ne da izrugivati! Što tko sije, to će i žeti! (Gal 6:7)

Nešto okvirno za početak... Pošto roditelji ne odgajaju samo riječima već i primjerom, postavljanjem nekih granica i pravila, uhodanim obiteljskim navikama, čak i samim nadzorom (ili ne-nadzorom), mislim da je dobar dio kršćanskih roditelja zadnjih nekoliko generacija zakazao i propustio priliku odgoja svoje djece - samo stoga što su postali prepopustljivi i prihvatili neke ideje pedocentrizma koje su među stručnjacima odavno odbačene.
Hoću reći, smatrali su kako svaki oblik strogoće i postavljanja granica terorizira i guši djecu, pa su roditeljski domovi postali male razuzdane škole Summerhill u kojima npr. roditelji dopuštaju djeci spavanje kod prijatelja ili rodbine i zatvaraju vrata njihovih spavaćih soba da ne bi što čuli ili vidjeli, tj. da ne bi djecu ometali, pa omogućuju čak i maloj djeci nesmetano korištenje interneta, udovoljavanje svakojakim željama i slično. Pa onda ako se to spoji s "tradicionalnim" odgojem da se o spolnosti pred djecom šuti, nije čudo da dijete odraste a postane ovisnik...

Prvo bi preporučio pročitati ovaj tekst:
http://www.glas-koncila.hr/index.php?op ... s_ID=21665

I do sada se u školama učilo o ljudskoj spolnosti. O sredstvima kontracepcije. Po programu u školu je bio dužan dolaziti liječnik koji bi djecu upozorio na spolne bolesti, i što se sve može dogoditi ako se često mijenjaju partneri itd. Dakle program smo imali, i bio je "korektan". Navodnici su tu da ukažem kako se i s tim programom katolici ne slažu sto posto ,ali dobro. Što je tu je. S ovim programom se dobna granica djece kojoj će se pričati o spolnosti strahovito spustila. Moje mišljenje je da je to čista pedofilizacija djece. Tj. da je nepotrebno i štetno filovati djecu tim podacima u ranom djetinjstvu.
Ovaj odgoj koji je uveden u nas ,je vani u praksi dugi niz godina i nikakve rezultate u suzbijanju maloljetničkih trudnoća, prenosivih spolnih bolesti nije riješio. Naprotiv stanje na terenu je katastrofalno. Zaključak koji možemo iz toga izvući je da je ovaj ZO katastrofa.
Prije nekoliko godina je na natječaju za ZO bio izabran GROZD-ov program kao najstručniji i najbolji (ocjenjen i od struke i od roditelja). Očito su se u tome složili i katolici i liberali.
Dakle program imamo. Na žalost nije u školama jer je pederlobi očito tako jak da ne može biti u školama.
Tako da kad je odgoj djece u pitanju vrlo lako se može pronaći zajednički jezik između "zaraćenih" strana. Jer koji bi roditelj želio da su mu djeca promiskuitetna. Da svaki dan dolaze doma s drugim "partnerima". Da mu djeca eksperimentiraju s homoseksualizmom ili da po cijele dane masturbiraju uz pornografiju. Koji bi roditelj zamišljajući budućnost svog djeteta želio da djetetu propadne brak, jer je netko od bračnih drugova našao mlađeg-mlađu. Da su mu djeca rastavljena, da unuci trpe zbog toga. Vjerujem nitko ne bi želio takvu budućnost svom djetetu.

Ponovo dolazim do zaključka da je izgleda važnije raditi s roditeljima nego s djecom. To je kao i kad se donio zakon o zabrani tjelesnog kažnjavanja djece, ali država zauzvrat nije roditeljima dala nikakvu uputu niti pomagalo kako učinkovito odgajati dijete bez tjelesnog kažnjavanja. To je naš proširen ho-ruk sustav.

_________________
Ne varajte se: Bog se ne da izrugivati! Što tko sije, to će i žeti! (Gal 6:7)

99% mojih prijatelja i poznanika NIKAD sa roditeljima nije razgovaralo o spolnosti. Ako i jesu, to su djeca roditelja koji su po svom opredjeljenju liberalni. A već u 5. razredu počeli su razgovori među djecom u razredu o pojedinim "škakljivim" temama. Djeca već u 5. razredu znaju pričaju o masturbaciji, u 7. i 8. razredu osnovne škole djeca imaju znanje kako doći do bilo kojeg sadržaja vezanog uz seks, a u srednjoj školi ih je većina spolno aktivna. Zato, zdravstveni odgoj koji uključuje razgovor o spolnosti, DA. Ne možemo se pozivati na 86% katolika, jer djeca tih katolika su spolno aktivna na pragu punoljetnosti ili ranije, i ako se ne dogodi trudnoća, pred tim uglavnom svi zatvaraju oči, pa i roditelji. Dakle, kod nas stanje na terenu također nije blistavo, dovoljno je bilo izaći, recimo, van za Novogodišnju noć i vidjeti što se sve događa po diskotekama, klubovima i raznim dočecima.Ili pogledati tinejđerske forume i časopise. To su djeca katolika koja i sama spadaju u tih 86%...s druge strane, o nekim temama, kao što je masturbacija, djeca nikad i s nikim ne razgovaraju, sve dok ne počne priča među vršnjacima.

Po meni, jedini pravi put je da roditelji usmjeravaju razvoj vrijednosnog sustava svoje djece primjerom i razgovorom, jer će djeca prije ili kasnije sama otkriti i masturbaciju, kasnije i druge stvari. Crkva ima velike mogućnosti djelovati kroz župni vjeronauk i kateheze, a najviše kroz školski vjeronauk.

_________________
Ljubi i čini što hoćeš...

Da prelomimo stvar: katolički pristup očito ne može biti drukčiji od odgoja koji za cilj ima formiranje osobe čije spolno, emotivno, intelektualno i socijalno sazrijevanje ide prema osposobljenosti za stvaranje obitelji i preuzimanje odgovornosti za obitelj. Ostaje samo odrediti mjeru razumijevanja prema onima koji taj ideal iz nekog razloga ne mogu postići.

_________________
Ne varajte se: Bog se ne da izrugivati! Što tko sije, to će i žeti! (Gal 6:7)

S prve dvije rečenice se ne slažem i nisu mi vjerodostojne. Osobno ne poznajem obitelj, ne zadirući u intimu ljudi, koja bi bila toliko zatvorena da nikad ni u kojoj prilici kroz djetetovo djetinjstvo ne dotaknu temu spolnosti. Zato mislim da su sve to velike predrasude o "konzervativnim obiteljima", i još k tome "kršćanski konzervativnim".
Ako ljudi očekuju da svi roditelji reagiraju otprilike ovako: nakon ručka pozovu djecu natrag za stol i kažu mu - idemo sad malo razgovarati o spolnosti, o tome dugo nismo, a znam da te zanima... ili slično - to nije realna situacija iz obiteljskog života i malo roditelja to tako radi. Povod razgovoru o spolnosti su najčešće neki događaji iz djetetove okoline gdje oni sami nađu poticaj i pokažu interes za time. Korak po korak.

Ako kažeš da djeca već u 5. razredu pričaju o masturbaciji, ne bih se opet složila s time. Ona ne "pričaju" niti "razgovaraju" na način koji bi bio smislen i koristan. Poneka djeca (a gotovo u svakom razredu se nađe takvih) grubim riječima, komentarima ili "komplimentima" upućenim najčešće drugom spolu zadiru u intimu drugoga niti ne znajući da ga time mogu povrijediti. Djeca koja su odgojena - u tim slučajevima osjećaju dubok sram.
Djeca su ranjena istočnim grijehom i ne mogu još posve kontrolirati svoje ponašanje, niti uživjeti u kožu drugoga koji je zlostavljan ili povrijeđen, a ako odgajatelj zaboravi na to i sve pokušava riješiti tzv. "informacijama o spolnosti" i raspravama, neće ništa riješiti nego će grijeh postati još dublji.

Misliš vjerojatno na onu djecu koja nisu krštena. Krštenjem bivamo oslobođeni od istočnog grijeha.

Grijeha da, ali slabost naravi koja je posljedica grijeha ostaje. Svi dobro znamo, iako smo kršteni, da se puno puta treba boriti sa sobom da ne bismo učinili zlo. Djeca koja se ne odgajaju ispravno često ni nemaju empatije, nego znaju biti brutalna, okrutna i bez problema nanose zlo.

Ne znati da čovjek ima ranjenu i zlu sklonu narav uzrokuje teške zablude na području odgoja, politike, društvenog djelovanja i morala. (KKC 407)

Samo dodajem, uz ovaj lijep odgovor koji je Sara dala...

Ako čovjek smije činiti sve što mu padne na pamet osim oružane pobune i neplaćanja poreza, tada nema nikakve potrebe za odgojem niti definiranjem vrijednosti. Hi, hi...umrite odgajatelji i prosvjetari!
"Najveće je zadovoljstvo našemu Ocu u podzemlju uzeti čovjeku sve, a ne dati mu zauzvrat ništa!" (komentar đavla Screwtapea u "Pismima starijeg đavla mlađem" C. S. Lewisa).

_________________
Ne varajte se: Bog se ne da izrugivati! Što tko sije, to će i žeti! (Gal 6:7)