adrijana je napisao/la:
Dečki, ja ne znam zbog čega doživljavate ovo kao "internet bitku". Je li to potrebno?
Ja to tako doživljavam, valjda zato jer nitko ne kritizira javno ili se ja ne krećem u tim krugovima gdje se ktritizira javno pa samo na internetu postoje ljudi koji uporno kritiziraju, a većina nema pojma što piše. Sve se svodi na neka argumentiranja i pobijanja argumenata. Iz šupljeg u prazno.
adrijana je napisao/la:
Od svih argumenata koje ste iznijeli najmanje drži vodu baš onaj koji se najčešće provlačio inače kroz raspravu na ovom forumu, a to je teza: "Papa je priznao Put, znači Putu se nema više što zamjeriti, tko govori suprotno protivi se Papi."
To se naglašava jer većina onih koji kritiziraju izgleda to još uvijek ne shvaća ili ne želi shvatiti da se općenito Putu nema što zamjeriti jer je on uistinu priznat kao i sve ostalo što on nosi sa sobom, liturgija, pjesme, itd...
adrijana je napisao/la:
Samo crkveno priznanje nekog pokreta (bilo kojeg) ne znači da je pokret odmah savršen, idealan, besprijekoran. A još manje da se tim priznanjem mogu opravdavati poteškoće ili propusti do kojih u nekim župama dolazi.
Pa ne znam, možda se i nebi složio sa tobom, ipak je Vatikan ozbiljan, ne vjerujem da bi priznali nakon toliko godina ispitivanja i proučavanja da nije sve idealno, međutim, naglašavam da se gledaju te "poteškoće ili propusti" do kojih u nekim župama dolazi jer ipak eto dolazi, nismo sveci nego grešni ljudi, i onda se odmah gleda na to više nego na plodove Puta, dakle uvijek negativno. Meni više vrijedi jedan spašen brak i djeca koja će se roditi iz toga braka, dakle ljudski životi su u pitanju, nego to što se neki župljani bune što neokatekumeni remete red župe ili se odvajaju od ostalih župljana...gledajući ovako ispada glupost to što se netko buni na neokatekumene da pjevaju preglasno, ili plešu oko oltara...razumiješ?
adrijana je napisao/la:
Kad neki čovjek pronađe neki pokret unutar Crkve (a mnogo ih je) kao najbolji oslonac svoje duhovnosti, to ne znači da je taj pokret objektivno idealan i za sve druge ljude, pa da bi se mogao smatrati nečim posebnim i iznad svih ostalih pokreta i duhovnosti.
Isto točno, hvala Bogu da je u Crkvi toliko pokreta i duhovnosti i da čovjek ima pravo pristupiti nekome od njih i tamo upoznati Božju ljubav, to je pravo bogatstvo Crkve. Naravno da ima i ljudi koji jednostavno odu na Sv.Misu i to im je dovoljno. Svi smo slobodni u Crkvi, nitko nikoga ne tjera na ništa niti će nas Bog kazniti ako nismo na Putu ili u Frami.
adrijana je napisao/la:
Ako se u pokretu otkrije poziv na "radikalnije" življenje kršćanstva, to ne znači da ga izvan pokreta ili u nekom sasvim drugačijem pokretu čovjek ne može također otkriti.
Ovo sam naglasio u prijašnjem postu, ali činjenica je da su to pojedinci, da većina otkrije to takozvano "radikalnije" kršćanstvo u nekom pokretu. Možeš li napisati razlog zbog čega je tako?
gran senal je napisao/la:
sigurno da ima pojedinaca u Crkvi koji nisu na Putu također koji žive kršćanstvo u njegovoj punini,
adrijana je napisao/la:
Ako se postavimo suprotno u praksi, dakle među ljudima s kojima živimo, dolazi do toga da se u župi javljaju dvije paralelne Crkve. Jedna je radikalna i kritizira ovu koja nije radikalna. Jedna se sastaje subotom, druga nedjeljom. U takvoj župi se rijetko sastaju sve zajednice i čini se da svatko vuče na svoju stranu, a nema kohezije koju najbolje osjeća sam župnik.
E sada bih ti volio ovo objasniti na jednostavan način. Kao prvo svi smo ista Crkva, ta teza o paralelnoj Crkvi mi je smiješna.
Kja je to radikalnija ako govoriš o paralelnim Crkvama i je li to dobro loše ako je radikalnija

? Kako se ne shvaća poslanje Puta, to mi nije još uvijek jasno...Put obnavlja župu, nakon godina Puta sva braća sudjeluju u župama, u radu župe, na misama, klanjanjima, križnim putovima. Kažem nakon godina Puta jer je Put dosta zahtijevan, u početku je možda i puno za nekoga tko nije bio u Crkvi puno vremena, zato i ide pomalo sve i u slobodi. Nakon godina Puta čovjek već vidi svoju stvarnost i potrebu za Bogom i obraćenjem svaki dan.
Nema kohezije među pokretima u župi, u globalu svaki pokret nosi svoje, neku uniformnost, ali svi imamo isti cilj, samo je put različit. Tu neznam u čemu je problem, meni osobno ne smeta nitko, niti se ne smatram boljim od nekog tko je u Frami. Dapače, drago mi je da pronašao svoj put ka obraćenju, bolje nego da zatvara birtije. E sad, jeli kohezija toliko bitna, meni osobno nije, nije da me ne zanimaju drugi( postoji vrijeme evangelizacije kada su većina braće dosta aktivna

), ali u Crkvu idem da se ja obratim , a ne zbog drugih. Prvenstveno me zanima moj život, jer ja ću osobno odgovarati pred Bogom. U zajednicu idem jer mi baš tamo nema te kohezije, svu braću poznajem, a naprotiv, na nedjeljnoj misi ne poznajem 90% ljudi tko su oni, svi su mi stranci. Što ne znači da neidem na nedjeljnu misu i da to nije mjesto susreta sa Bogom.
Sve ove stvari o kojima govorimo meni su sporedne...oprosti, ali kasno mi je da nešto pametnije napišem, možda sutra
