Katolički odgovori

Započinjem novu temu, s nadom da će potrajati...

Molitva za dobar početak:

Stojimo pred tobom, Duše Sveti,
sabrani u tvoje ime.

Povjeravamo se samo tebi da nas vodiš:
nastani se u srcima našim, pokaži nam put kojim nam je ići
i nauči nas njime pravo hoditi.

Slabi smo i grješni,
ali ti nas čuvaj da ne budemo nositelji nesklada.
Ne dopusti da nas neznanje odvede na pogrješan put
i da površnost ravna našim djelima.

Udijeli nam da u tebi pronađemo mjesto jedinstva
kako bismo zajedno kročili prema vječnomu životu,
ne udaljujući se nikada od puta istine
ni od onoga što je ispravno.

Za sve to molimo tebe,
koji djeluješ na svakome mjestu
i u svakome vremenu,
u zajedništvu s Ocem i Sinom,
u vijeke vjekova. Amen.

Počela je i osmina za jedinstvo svih kršćana
Nadajmo se da svi istinski radimo na tome
Masonerija, liberali,atesiti,islamisti itd ...svi su zajedno pritiv Kristovih sljedebnika
Samo jedinstvo i zajedništvo kršćana može nas obraniti od sih protubožjih snaga koje nisu nikada bile jake kao sada
Kršćani se moraju ujedniti, kako je Bog u svoji ukazanjima navjestio svijetu
Srećom Rusija se obratia, kršćanstvo jača i podiže se jako u Rusiji
Pravoslavlje u Rusiji i KC su na dobrom putu da se pomire i zajedno krenu protiv svih antibožjih snaga u svijetu!
Hvala i slava Isusu!

Mada je ovo druga tema, naravno da se i ja molim za jedinstvo kršćana.
Možda nas ovo veliko zlo ujedini, pa od zla ispadne i nešto dobro,
tako je i proročki glas navijestio (oni kojima vjerujem).

Sinoda u sjeni pandemije

Sinoda u sjeni Putina

Sinoda u sjeni ravnodušnih kršćana...

Vremena su takva da će sigurno mnogi vjerni ljudi i dobri kršćani ostati izvan ovih zbivanja (čak niti katolički mediji previše ne potiču, ni prenose sinodske događaje!), a rasprava uživo nešto je sasvim drugo od rasprava na društvenim mrežama... Neki se s pravom pitaju može li sama rasprava donijeti ikakvog dobrog ploda, a prvo što našoj Crkvi treba nakon ovog dvogodišnjeg rasapa mislim da je upravo zajedništvo.

Mali osvrt na "pripremni dokument"

Od točke 1 do 24 sve je glatko, čisto i potpuno jasno, ali od točke 25 nadalje sama metoda je toliko diskutabilna da bi ishod sinode na kraju mogao biti - ???

Na kraju će još reći: "Obratili smo se kao Petar i Kornelije, pa ćemo promijeniti ovo ili ono..."

Možeš li nam ukratko reći šta kaže točka 25 i teočke iza nje?

Točkom 25. počinje 4. (zadnje) poglavlje pod naslovom "Sinodalnost na djelu: smjernice za savjetovanje Božjega naroda" i tu piše kome je sve sinoda namijenjena, nudi se 10 tema za razmatranje na sastancima (a sastanci su od župnih, pa do biskupijskih razina) i što se želi naglasiti..
Sinodalnost je cilj - a ujedno i metoda.

Jedno od ključnih pitanja je: "Što je potrebno potvrditi, koje su mogućnosti promjena, koje je korake potrebno učiniti?... Koji se putevi otvaraju za našu partikularnu Crkvu?"
U tzv. "zajedničkom hodu" preispitivat će se odnos vjernika i pastira, odnos biskupa među njima samima i s rimskim biskupom (izraz papa je izostavljen!)
"Ova perspektiva obuhvaća također odnose i zajedničke inicijative s braćom i sestrama drugih kršćanskih vjeroispovijesti..."
Vjernici će odgovarati na pitanja "Kako Crkva sluša laike, napose mlade i žene? Koji prostor ima glas manjina, odbačenih i isključenih?
Koja su mjesta i načini dijaloga?
Kako se obnaša vlast unutar Crkve?
Kako se provodi u djelo timski rad i suodgovornost?
Tko odlučuje, kojim postupcima i metodama...?"

Zanimljiva pitanja koja mogu (kad je Duh Sveti na djelu) biti čak i jako konstruktivna, a mogu biti i dvosjekli mač: ako većina tako odluči, može se svaška izmijeniti i preokrenuti...

Zato se u zadnje vrijeme počelo o tome i malo više pisati:
https://ika.hkm.hr/novosti/argumenti-hk ... i-u-crkvi/

https://hkm.hr/vjera/stahan-o-vjerniku- ... pasonosan/

A sve je još donedavno bilo u praksi sasvim promijenjeno (zbog pandemije), pa se o poslušnosti pisalo ovako:
https://www.vjeraidjela.com/posluh-u-doba-korone/

Sviđa mi se to što M.Štahan govori
Inače ga znam upratiti i rado poslušati na Petom danu...tamo je uz pravoslavca Petra Mitrikeskog jedni realan sugovornik

Na petom danu Aleksandar je najjači po znanju, elokvenciji i izlaganju.
Matija i Petar su dobri, posebno Petar, koji ne propusti spomenuti Isusa u svakoj skoro temi i tako pokazuje ( na užas onih koji ga zato ne vole) da visoko obrazovani intelektualac može biti autentičan vjernik.
Matija je ispočetka bio ok, malo se pogubio u zadnje vrijeme, odabrao krivi stav o pandemiji i privukao masu koja nema veze s vjerom, već "zavjerama".
No, mlad je, zelen, pa mu je oprošteno.

Rekao sam da je štahan i petar realan
Elokvencija je nebitna , ako ide u krivom smjeru
A svjetonazor od navedenog elokventnog aleksandra je 180 stupnjeva različita od nas koji pišemo na katoličkom forumu i smatramo se barem katolicima
zato ne bih isticao te njegove osobine kao nešto pozitivno

i igor mandić je bio načitan, elokventan itd...ali Boga nije priznavao i ismijavao je kršćane i Boga kada god je mogao!

Aleksandar je najkompetentniji i ima najviše znanja za taj tip emisije.
Ne dijelim ljude kao ti.
Ima ih puno što se nazivaju katolicima, što ih ne stavlja a priori u neku višu kategoriju ljudi.
Dapače.
Naravno da ću isticati svačije pozitivne osobine.

Da, zanimljiv je on...

U gornjem članku je rekao: „Danas se neposlušnost u Crkvi čini nekom vrstom podlijeganja svjetovnom duhu. Čini se da je neposlušnost uvelike prožela i Crkvu. S jedne strane od onih koji bi je željeli reformirati u onom, ‘uvjetno rečeno’, protestantizirajućem smjeru, primjerice u Njemačkoj. S druge strane, oni koji vode Crkvu, primjerice papa Franjo, neću reći da promiču neposlušnost, nego da ostavljaju prostora izjašnjavanju i izražavanju vlastitih želja i htijenja kroz ideal sinodalnosti gdje svatko može iznijeti neko svoje viđenje, gdje se ponovno otvara prostor dijalogizaciji i gdje neka vrsta male neposlušnosti može niknuti u neki novi duh u Crkvi, bio on plodonosan ili destruktivan.”

evo nešto o elokventnom i.mandiću...nešto o krleži, aralici itd...

S guštom sam pročitala prvi sažetak sinodskog iskustva koji je objavila Hvarska biskupija:

https://ika.hkm.hr/novosti/sazetak-sino ... biskupije/

Očito, odgovori svjedoče da kod nas uvelike prevladava pretkoncilski mentalitet i da nije izrazito narušen sekularizacijskim procesima koji su na otocima svojevremeno pokrenuti djelovanjem komunizma i turističkom privredom, a danas se ubrzavaju brojim drugim čimbenicima.
...
Time se očituje određena duhovna neravnoteža, jer se sekularizacijski čimbenici nezaustavljivo razvijaju, dok je vjerski život uglavnom tradicionalan.
...
Pastiri su sigurno odgovorni doprinijeti umnažanju i povezivanju karizmi svojih župljana kako bi se razlike sve više povezivale i pomagale župnim zajednicama u dijeljenju suodgovornosti za Crkvu koja nastoji drugoga učiniti protagonistom vlastitog rasta i oslobođenja. Dakle, još smo daleko od župa koje neće biti shvaćene kao prostor religijskih usluga i čuvara vjerskih običaja, nego kao dom u kojem se suodgovorno živi vjera kao kvaliteta života.

*
Zna se da je su-odgovornost svakome teška i da se neće svatko miješati u "tuđe jelo" ... ali: što ima loše u pretkoncilskom mentalitetu?

Jučer se Sveta Stolica oglasila malo oštrije prema "njemačkom sinodskom putu", a danas su već prozvani Nijemci objavili izjavu predsjedništva u kojoj, na iznenađenje, optužuju Rimsku kuriju za lošu komunikaciju:
"...Nažalost, predsjedništvo Sinode još nije pozvano na raspravu. Žalimo što do sada nije došlo do ove izravne komunikacije. Sinodska Crkva po našem shvaćanju ipak djeluje na drugačiji način! To se odnosi i na način komunikacije danas, što nas čudi, jer to nije dobar oblik komunikacije unutar Crkve."
Tako prozivaju Papu, tvrdeći da su baš oni "ispred" i da se s njima slaže dobar dio vjernika drugih zemalja...

S naše strane, da je dobar dio pritiska u vezi sinode išao na račun "njemačkih reformi" kaže i Hvarski sažetak u nekim dijelovima, ne krijući svojevrsno razočaranje što je većina vjernika koji su ipak ispunjavali sinodske upitnike: tradicionalna i "pretkoncilskog mentaliteta":
Na pitanje jesu li stavovi Crkve u nekim pitanjima prestrogi nismo dobili izrazito borbene i disonantne glasove koji bi zahtijevali ili nudili argumentirane prijedloge suprotne katoličkom nauku o vjeri i moralu. Nema prijedloga koji bi proizlazili iz suvremenih ideologija te se ne može govoriti o sablažnjivim odgovorima koji bi izazivali ogorčenje. To, razumije se, ne znači da toga uopće nema, ali se to ne nalazi u odgovorima. Ako je pitanje o onome u čemu bi Crkva trebala biti popustljivija pokazalo da u odgovorima vidimo određen odmak od katoličkog nauka (npr. abortus, umjetna oplodnja, istospolni brakovi, rastava braka i pričest rastavljenih, zajednički predbračni život i drugačije shvaćanje spolnog morala), to se samo uvjetno može reći, jer je vidljivo da se nigdje ne ističu argumenti koji bi to potkrijepili.
Često se spominje kako bi u Crkvi trebalo još jasnije prepoznati dostojanstvo žene, te kako bi svećenici trebali biti fleksibilniji u, primjerice, krštenju djece nevjenčanih roditelja i odnosu prema laicima. Često se spominje kako je potrebna otvorenost prema različitima i veliki oprez u politiziranju, posebno u nametanju određenih političkih stavova.

Doista, mislim da sinodski proces nije uspio zainteresirati niti privući većinu vjernika, ali ipak će njihovi odgovori biti uključeni u sljedeću sinodu biskupa, kako kaže biskup Mate Uzinić:
Trećina župa održala je vrlo plodonosne sinodalne susrete i imali smo, vjerujem, vrlo važne rezultate. Ovih 14 stranica proizašlih iz ovih susreta bit će nam od velike pomoći ovdje u Rijeci i u našem načinu pastorala. Sada imamo dobru analizu stanja naše Crkve i građu od koje možemo krenuti u obnovljeni pastoral.


Imam dojam da oni koji su ipak aktivno sudjelovali i uključili se bilo na susretima bilo ispunjavanjem Upitnika, da su okarakterizirani kao "tradicionalisti" i nikad nadiđeni "pretkoncilski mentalitet". Što je ipak u upitniku dovelo do tog zaključka? Je li to onaj dio o profilu vjernika i osobnom molitvenom životu (molitva krunice, hodočašća, čitanje Svetog pisma...)? Nije još uvijek poznato...