Katolički odgovori

Nisam ja nikad ni mislio da tu Pavlovu zabranu treba shvatiti u smislu doslovne apsolutne šutnje, nego se ti i ja nismo dobro razumjeli. Mislio sam da je to očito iz mojih odgovora. Izgleda da nije bilo.
Iako, ja kad idem na staru misu ne odgovaram uopće. Naime, prije puno godina pričala mi je mama o misi prije liturgijske reforme i kad sam je pitao pa kako su ljudi odgovarali na molitve, nije valjda da su svi znali latinske odgovore, rekla mi je: pa nismo niš odgovarali, ministranti su odgovarali. I onda mi je ispričala da je njima svećenik na vjeronauku rekao da gledaju na dolazak na Misu kao da su došli na Kalvariju (jer JESU), i da stoje tamo uz Mariju i apostola Ivana.
Što se tiče tvoje molitvene nakane, i ja bi se trebao moliti za to isto.

Eto i na Kalvariji je bila najmanje jedna žena koja je plakala, a nije šutjela na "sastanku".
I stvarno nužno je na sv. Misnoj žrtvi biti svjestan što je njena bit. Isto tako ne čini nikakav grijeh oni koji izgovaraju riječi predviđene za puk.

Uoči žustre rasprave u zemljama njemačkoga govornoga područja o mogućnosti da se ženama dopusti svećeničko ređenje u Katoličkoj Crkvi, kardinal-teolog Gerhard Ludwig Müller istaknuo je da samo muškarci mogu biti zaređeni za svećenike.
„Svećenik predstavlja Krista u njegovoj muškosti, a žene ne mogu biti pozvane u tu službu“, rekao je za švicarski portal kath.ch bivši prefekt Kongregacije za nauk vjere, kardinal Gerhard Ludwig Müller. Naglasio je teološku i doktrinalnu podlogu ovakvoga stajališta, rekavši da je zabrana da žene budu ređene za svećenike duboko ukorijenjena u naravi samog sakramenta ređenja. Ujedno je ukazao na „temeljnu jednakost svih ljudi u osobnom odnosu s Bogom“, bez obzira jesu li muškarci ili žene.
Kao što „muškarac ne može postati majka, a žena ne može postati otac“, samo su muškarci pozvani u svećeništvo, rekao je kardinal Müller.

teolog Mihail Skabalanovič posvetio je pažnju djelu evanđelja u kojem žena iz naroda Isusu kaže: „Blagoslovljena bila utroba koja te je nosila i grudi koje su te dojile“, upravo da bi pokazao da je društveno prihvatljiva pohvala žene kao majke nije bila u Kristovom fokusu.


„Jer, na njene reči, Krist kaže: ‘Blaženi su oni koji slušaju riječ Božju i drže je.’ Krist svoju majku nije gledao kao porodilju, nekoga ko mu je dao život, nego je od nje učinio svoju učenicu i učiteljicu drugih, što je vrlo uzvišeno“.

Nisam luda pa se povoditi za raskolničkim ruskim teologom.

Stjepana, đakonisa Hripsime Tahiriants, bila je žena velikoga autoriteta i utjecaja u armenskoj Crkvi, a služila je i za oltarom armenske patrijarhalne katedrale sv. Jakova u Jeruzalemu. I najnovija armenska đakonisa dr. Ani Kristi Manvelian u teheranskoj armenskoj katedrali sv. Sarkisa (Sergeja) vrši liturgijsku službu o čemu već na javnim mrežama postoje brojni video zapisi.

U zapadnoj, rimskoj Crkvi, pitanje đakonisa je još uvijek neriješeno, ali se proučava. Zapisi obreda za ređenje đakonisa u latinskoj Crkvi postoje sve do 10. st., premda o njihovu sakramentalnom karakteru još nema službenog pravorijeka crkvenoga učiteljstva.

đakon Livio Marijan


https://krizevacka-eparhija.com/index.p ... ni-pregled