Katolička crkva 5. srpnja slavi spomen dan svetih Ćirila i Metoda.
Kod:
http://narod.hr/kultura/tko-su-bili-zasto-su-hrvatima-vazni-sv-ciril-metod/
http://narod.hr/kultura/tko-su-bili-zas ... ril-metod/Katolička crkva 5. srpnja slavi spomen dan dvojice braće koji su poznatiji pod imenom solunska braća, sveta braća ili slavenski apostoli. To su Sveti Ćiril, rodnog imena Konstantin, i Sveti Metod.
Utjecaj svetih apostola Slavena Ćirila i Metoda na hrvatske krajeve bio je velik. Tako u našim krajevima, posebno primorskim jer se tamo i sklonio veliki broj protjeranih učenika, nastaje glagoljica. Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9 st. radom dvojice braće, a zadržala se u hrvatskim krajevima sve do 19. stoljeća. Već početkom 16. stoljeća sve je više potiskuje latinica. Tako je u hrvatskim krajevima dugo vremena živim pismom bila sačuvana uspomena na ovu dvojicu svetih ljudi.
Sam naziv glagoljica nastao je na hrvatskom prostoru jer nastaje tek potkraj srednjeg vijeka, a to je vrijeme kada su glagoljicom pisali još samo Hrvati. Riječ glagoljica nastala je prema glagolu glagoljati. Taj glagol ima dva značenja: 1. Služiti misu na staroslavenskom jeziku; 2. pričati, govoriti, divaniti.
Glagoljica se u Hrvatskoj koristila kako u crkvenim, tako i u svjetovnim poslovima. Imamo primjerice dobro očuvano pismo velikaša Nikole Šubića Zrinskog iz 1544. godine na glagoljici, a važni glagoljski spomenici pravnog karaktera su i Vinodolski zakonik iz 1288. godine, te Istarski razvod sa prijelaza 13. na 14. Stoljeće, a koji je napisao svećenik glagoljaš Mikula.
Glagoljaši su bili svećenici koji su se u bogoslužju koristili glagoljicom i staroslavenskim jezikom. Nazivaju ih pučki još i popovi glagoljaši. Dali su velik doprinos su na područjima vjere, kulture i prosvjete u hrvatskom narodu od 9. do kraja 19. stoljeća.
Djelovali su većinom u biskupijama uz Jadransko more i njegovali tradiciju liturgije na narodnom hrvatskom jeziku od vremena svetih Ćirila i Metoda i trenutka kada je svetoj slavenskoj braći papa Hadrijan odobrio u Rimu liturgiju, a koju su oni preveli na narodni staroslavenski jezik.
Login
Registracija
FAQ
Traži
