Katolički odgovori

Prebacujem još jedan post:



Saznala sam da to nije "bilo tko s internet vezom". To je kratki ulomak videa Hrvatskog nadzemlja s komentarom "savjeti za katolike". A original video je ovaj:
https://www.youtube.com/watch?v=x4oVjqn3nZ0

Kad gledam u ovom kontekstu ne zvuči mi tako grozno ni ono "šutni je nogom" (dobro, parodija je) makar je mogao reći "pobjegni od nje, ili udalji se" - ako je to rješenje?), iskreno, ne znam tko je taj stand-up komičar (ili sit-down, svejedno), ali mi čitav humor nije sasvim bezazlen.

Pogotovo jer je Hrvatsko Nadzemlje kako piše u opisu videa "u suradnji s Uredom za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije".

A nije splitski humor za svakoga. Cudan grad, cudni ljudi;

Neka se lokalpatrioti iz drugih hrvatskih gradova ne ljute, ali u nas Split uočljivo prednjači po interesu koji izaziva, i to kako u domovini, tako i u inozemstvu. Još ga je Bernard Shaw, zadivljen Dioklecijanovom palačom, opisao kao »odrpanca pod cilindrom«, a Tin ujević upozorio da »Split ima jednu takvu boju duše o kojoj je opasno i govoriti«...
Prostorne i arhitektonske kontradiktornosti Splita samo su vanjsko obličje njegovih znatno dubljih mentalitetnih, duhovnih i kulturnih suprotnosti. Poznati kazališni režiser Petar Selem stoga nije »otkrio toplu vodu« kada je u jednom svome intervjuu — u kojem je, by the way, izrazio i svoju veliku ljubav za Split i nepristajanje da živi u tome gradu — ocijenio da je »Split čudan grad kontradikcija, koji vas može uzdignuti, ali i baciti na koljena«.
Splićani običavaju otvoreno iznositi svoje prljavo rublje i ne priznaju nikakve »proroke u svome selu«. Upravo zato je u Splitu nadarenom pojedincu teško ostvariti uspjeh i još teže dobiti priznanje sredine (»Neš' ti Kukoča, s njim sam igra balun...«), ali kada se nakon teških muka i pritisaka karijera ostvari, onda ona zaista »mirita« (vrijedi, teži). Ne treba stoga čuditi što je Šibenčanin i Zagrepčanin Arsen Dedić, potaknut valjda svojim traumatičnim iskustvima sa Splitskog festivala kojemu je upravo on podario najljepše pjesme (Kuća pored mora), rekao sljedeće: »Tu vrstu iracionalnosti, toga vraga koji ironizira, voli, pljuje, ne razumije ili hoće razumjeti, opire se vlastitoj osjećajnosti, to možeš naći samo u Splitu«. Da, taj vrag koji ironizira, voli, pljuje... Možda je Split ipak vražji poluotok...